Cijene hrane mogle bi opet rasti: Ove zemlje EU-a najviše će osjetiti udar

Zajednički američko-izraelski napadi na Iran te odgovor Teherana podigli su cijene nafte, pri čemu je cijena brenta često prelazila 100 dolara. To, prema stručnjacima, neće utjecati samo na energiju, nego i na cijene hrane, piše Euronews.

U Europi bi učinak mogao biti posebno izražen, s posljedičnim rastom troškova života.

Kako kriza utječe na cijene hrane?

Stručnjaci ističu da će sukob povećati globalne cijene hrane kroz više kanala.

„Zbog poremećaja u opskrbi gnojivima i energijom, kao i rasta troškova prijevoza, očekuje se rast cijena hrane na globalnoj i europskoj razini“, rekao je Zsolt Darvas iz think-tanka Bruegel.

Velik dio svjetske opskrbe gnojivima i naftom prolazi kroz Hormuški tjesnac, koji je zbog sukoba praktički zatvoren.

Skuplja gnojiva izravno povećavaju troškove poljoprivredne proizvodnje, dok skuplje gorivo utječe na cijeli lanac opskrbe hranom – od proizvodnje do transporta.

Uloga gnojiva

Prema FAO-u, cijene gnojiva mogle bi u prvoj polovici 2026. biti 15–20 % više ako se kriza nastavi.

Rast cijena gnojiva i energije povećava troškove poljoprivrednicima, a smanjena upotreba gnojiva može dovesti do slabijih prinosa i manjka žitarica kasnije tijekom godine.

Cijene hrane već ponovno rastu nakon razdoblja stabilnosti.

Rast cijena energije povećava troškove u svim fazama proizvodnje hrane – od rada na farmama, navodnjavanja i prijevoza do skladištenja i prerade – što se na kraju prelijeva na potrošače.

Ako poljoprivrednici smanje korištenje gnojiva zbog visokih cijena, buduće žetve mogle bi biti manje, što bi dodatno poguralo cijene hrane prema gore.

Tri glavna uzroka rasta cijena hrane u Europi

FAO ističe tri ključna kanala:

1. Energija
   Perzijski zaljev važan je dobavljač goriva. Poremećaji u opskrbi podigli su cijene dizela i goriva, što povećava troškove prijevoza i logistike.
2. Gnojiva
   Iako Europa ne ovisi izravno o uvozu gnojiva iz Zaljeva, tržište je globalno. Poremećaji su doveli do rasta cijena, a dodatni problem je što proizvodnja dušičnih gnojiva ovisi o plinu, čija je cijena također porasla.
3. Biogoriva
   Skuplja nafta povećava isplativost proizvodnje biogoriva, što povećava potražnju za sirovinama poput kukuruza i soje. Time se dio proizvodnje preusmjerava s hrane na gorivo, što dodatno smanjuje ponudu i povećava cijene.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., inflacija hrane u EU-u premašila je 19 %.

Koje su zemlje najizloženije?

FAO procjenjuje da su rafinerije iz Perzijskog zaljeva 2025. osiguravale oko 60 % avionskog goriva i 20 % dizela u Europi.

Najizloženije su zemlje s velikim prometnim i logističkim čvorištima te one koje se oslanjaju na dizel:

• Nizozemska (Rotterdam)
• Belgija (Antwerpen)
• Njemačka
• Francuska
• Italija
• Španjolska

Dodatni rizik dolazi iz ovisnosti o ukapljenom prirodnom plinu (LNG), osobito za Italiju, Španjolsku, Francusku i Nizozemsku.

Posljedice će se osjetiti s odgodom

Analitičari upozoravaju da će se puni učinak vidjeti tek kasnije, jer postoji vremenski odmak između rasta cijena energije i rasta cijena hrane u trgovinama.

U 2025. inflacija hrane u EU-u iznosila je 3,3 %, s velikim razlikama među državama – od 0,3 % na Cipru do 7 % u Estoniji, dok je u Turskoj prelazila 30 %.

Tijek događaja na Bliskom istoku pratimo OVDJE.